Donji Karin / Oaza mira i zelenila na samoj obali karinskog mora, na svega 30-tak kilometara od Zadra
Zahvaljujući miješanju kontinentalne i morske klime, te obilju borove šume predstavlja zračnu banju, dok poznato ljekovito blato pruža djelotvornu terapiju kod reumatskih oboljenja, traumatoloških povreda itd.
Blag pristup toplom i čistom moru čini Donji Karin omiljenom destinacijom za obitelji sa djecom.
Osim Zadra, u susjedstvu su i Pakoštane, Biograd na moru, slapovi Krke, Nacionalni park Paklenica, kanjon rijeke Zrmanje, Karišnica, planina Velebit, Vransko jezero i druga prelijepa odredišta za izlete.
U takvom ambijentu, na samo stotinjak metara od plaže, okruženi zelenilom očekuju vas apartmani „Robi i Kristina“.
U neposrednoj blizini – Tuvina
Ovo relativno malo područje zbog svojih značajki povremene medieranske močvare, inače rijetkog i ugroženog staništa, zbog svojih vrijednosti uvršteno je u Ekološku mrežu Natura 2000 za ptice. Brojne su gnjezdarice i zimovalice ugoržene na razini Hrvatske i koje na ovom području nalaze svoja gnjezdališta, odmarališta, hranilišta i lovišta. Od ukupno 139 zabilježenih vrsta ptica, njih 64 predstavljaju gnjezdarice (stanarice ili selice), dok su 75 vrsta preletnice ili zimovalice. Ornitofaunu dodatno obogaćuju ptice s Velebita koje se tijekom hladnijih mjeseci spuštaju na niže nadmorske visine.
Karinsko more / gotovo zatvoreni morski zaljev površine 5,7 km2 koji je uskim kanalom spojen s Novigradskim morem
Prosječna dubina u zaljevu je 12 metara. U Karinsko more se ulijevaju manji slatkocodni vodotoci koji miješanjem sa slanom vodom uzrokuju nastanak ljekovitog blata. Najveći vodotok je rijeka Karišnica, koja se ulijeva u dnu zaljeva, a tu je i rijeka Bijela.
U zaljevu Karinskog mora se geološkim zbivanjima i raznim prirodnim razgradnim procesima formiralo ljekovito blato koje se koristi u terapijske svrhe oblaganjem ili kupkama. Sve je više znanstvenih istraživanja koaj dokazuju njegovu ljekovitu moć.
Kozmetički tretmani ljekovitim blatom ommogućuju vraćanje pH vrijednosti, bolju cirkulaciju krvi, detoksikaciju, smanjenje bolova, stresa, smanjenje celulita i kilograma. Ono ne lijeći određenu bolest, ali je izvrsno sredstvo u treapijama niza bolesti poput kožnih bolesti poput kožnih bolesti, anemije, reume, a pored toga jača i imunitet.
Zanimljivosti o životinjskom svijetu – “Nije lako živjeti naopako”
Šišmiši se neobično odmaraju – vise glavom nadolje. Zakače se kandžama stopala za neravnine plafona i vise bez napora. Taj im položaj omogućava lakoću polijetanja. Dovoljno je samo da se puste i već su u letu. Njihov krvožilni sustav, koji poput anšeg ima pump i zaliske, ne dozvoljava da se krv slije u glavu, kao što se kod nas kad smo uspravni sva krv ne skupi u nogama.
U špilji rijeke Bijele žive porodiljne kolonije dugonogog i dugokrilog šišmiša, a u špilji Karešnice šišmiš vrste veliki potkovnjak. Sve vrste šišmiša su zaštićene, pa ne morate pamtiti koje jesu, a koje nisu.
Rijeka Bijela i Karišnica / U maloj boci parfem stoji
Tko Bijelu i Karišnicu nije doživio u svom punom sjaju, reći će da su one potoci, a ne rijeke.
Rijeka Karišnica izvire u špilji iznad Paulića mlinice, na nadmorskoj visini od 22 metra. Na samom ulazu špilje nalazi se suhozid koji je služio kao brana radi nakupljanja vode za Paulića mlinicu (mlinica je odmah pored špilje)- Taj suhozid i popločani ulazni dio špilje govore nam da je izvor bio koristan lokalnom stanovništvu čim su se brinuli za nj. Karišnica ne teče dugo. Već nakon 2.400 metara utječe u Karinsko more. Ali u maloj boci parfem stoji.
Na malom području Karišnice i Tuvine zabilježeno je više od 350 vrsta biljaka, preko 100 vrsta ptica i mnoštvo beskralješnjaka. Dom je biljakama poput žute kokice, primorske makovice i caklenjače te životinjama poput vretenca, različitih pauka, šišmiša i velikom broju ptica.
Zašto je Bijela bijela?
Količina gline u okolnim stijenama i vodi utjecala je na boju sedre. Ti jednolično bijelo obojeni sedreni sedimenti, na kojima se presijavaju kristalići kalcita u gotovo cijeloj duljini toka i u tankom sloju prekrivaju stijene, najizraženija su karakteristika Bijele.
Penjači vs. ptice
Iznad toka rijeke Bijele izdižu se stijene visoke i preko 300 metarana kojima se nalati pravci za sportsko penjanje. Te stijene obožavaju penjači ali i ptice za svoje gniježđenje. Zato je penjačke aktivnosti potrebno ograničiti van razdoblja gniježđenja.
Rijeka Bijela i Karišnica / U maloj boci parfem stoji
Rijeka Bijela izvire u strmo urezanom kanjonu untar vijugave mračne špilje u kojoj stanuju šišmiši. Iz tog mraka Bijela izlazi na svjetlo dana na nadmorskoj visini od 180 metara te nakon 3 km toka utječe u Krainsko more. U sušnom dijelu godine presušuje jer se prihranjuje iz površinskog slijeva površine samo oko 8 km. Zato u kišnoj sezoni pokazuje svoje drugo lice, izrazito izdašnog i bujičnog karaktera.
Stnovnici ovog kraja su koristili izvor u trenucima kad bi svi ostali izvori u okolici presušili. Tome svijedoči i ostatak kamenog pojilišta i obora za stoku u neposrednoj blizini izvora te umjetno sagrađen bazen u unutrašnjosti špilje imetalna cijev koja je kanalizirala vodu do izlaza.
Na izlazu iz kanjona, 200-tinjak metara od lijeve obale Bijele, nalazi se napušteni zaselak Dupori tradicionalne kamene arhitekture, oivičen brojnim suhozidima, napuštenim vrtovima i nasadima badema.
Litice kanjona Bijele i Karišnice pružaju prikladna mjesta za gniježđenje grabljivica i ostalih ptica stjenovitih staništa.
Rijeka Zrmanja
Zrmanja je rijeka u sjeverozapadnoj Dalmacija, Hrvatska, dugačka 69 km. Nastaje od jakog vrela ispod planine Poštak u južnom dijelu Like, na nadmorskoj visini od 335m., a ulijeva se u Jadransko more 12 kilometara od Obrovca. Plovna je od Obrovca do ušća, i to uglavnom za manja plovila. Teče kroz nekoliko proširenja u nepropustljivim stijenama. Najveći dio doline je kanjonski, relativno plitak i pogodan za sportove na vodi kao rafting. Njena najznačajnija pritoka je rječica Krupa.
Vožnja brodom po rijeci Zrmanji svakom će pružiti nezaboravno iskustvo! Otkrijte ljepote krškog krajolika i prirode, impozantne litice s bogatom povijesnom ostavštinom i karakterističnu vegetaciju ove krške ljepotice.
Odlučite li se za izlet, vožnju brodom ili rafting na rijeci Zrmanji stojimo vam na raspolaganju za pomoć oko ugovaranja termina za bilo što od navedenog.
Grad Zadar
Grad Zadar, grad iznimne 3000-ljetne povijesti i izuzetno vrijednog kulturnog naslijeđa, grad koji će Vam uvijek iznova ponuditi nešto novo i posve originalno. Smješten u samom srcu Jadrana, Zadar čini urbano središte Sjeverne Dalmacije kao administrativni, privredni, kulturni i politički centar regije u kojem živi 75.000 stanovnika. Grad Zadar Vam u spoju ljepote prošlosti i svih pogodnosti koje traži suvremeni putnik nudi brojne turističke atraktivnosti: tražite li idealan smještaj, autohtone gurmanske delikatese, kulturne znamenitosti, suvremene sportske objekte te raznovrsni izletnički program, odabrali ste pravu destinaciju za odmor, sport i zabavu.
Zadar je jedno od najpopularnijih hrvatskih turističkih odredišta, kojeg je i londonski Times proglasio „središtem zabave na Jadranu“, a Guardian „novom hrvatskom prijestolnicom cool-a“. Osvojit će Vas svojom posebnom atmosferom i bogatim životom – bilo danju ili noću. Ljeti je Zadar domaćin Glazbenim večerima u sv. Donatu, Zadarskom kazališnom ljetu, Festivalu suvremene glazbe, KalelargArt – Street art festivalu, te urbanom festivalu Zadar snova. Zasigurno ćete se zabaviti i na Noći punog miseca, Millennium Jump-u ili na jednom od koncerata svjetskih glazbenih atrakcija.
Nacionalni park “Paklenica”
NP Paklenica je po proglašenju drugi nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen još 19. listopada 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon NP Plitvička jezera. Svakako treba napomenuti da je Paklenica prvi put bila proglašena Nacionalnim parkom još 1929. godine, ali zakonom kojeg je trebalo revidirati svake godine, a što se nije činilo.
Dana 7. srpnja 2017. godine NP Paklenica je, uz Nacionalni park Sjeverni Velebit i Rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao dio zajedničke svjetske baštine 13 zemalja pod nazivom „Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe”. Riječ je o 2031 hektaru šume na lokacijama Suva draga – Klimenta i Oglavinovac – Javornik u Nacionalnom parku Paklenici. Iznimnost predloženih iskonskih bukovih šuma u nacionalnim parkovima Sjevernom Velebitu i Paklenici temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju, starosti i veličini.
Nacionalni park “Krka”
NP Krka smješten je na području Šibensko-kninske županije i obuhvaća površinu od 109 km² najljepšeg toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole.
Nacionalni park je prostrano, pretežito neizmijenjeno područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava. Namjena mu je prije svega znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna, a zbog posjetitelja postoje i turističke djelatnosti.
S potopljenim dijelom ušća Krka je duga oko 72,5 km i po dužini je 22. rijeka u Hrvatskoj. Izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina. Sa sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 224 m, Krka je prirodni i krški fenomen. Sedreni slapovi rijeke Krke temeljni su fenomen ove rijeke.
Nacionalni park “Kornati”
Kao kakva igra kamena i mora rasuti su otoci i otočići Kornata.
Za lijepa vremena, to je nijema igra plavetnila i sivila. Za vjetrovitog i burnog, progovara u zvuku valova… Kornati su, ipak, poznati siguran zaklon nautičarima kada more pokaže bijes i snagu koja se iživljava ne mareći više za gosta – čovjeka…
Park prirode “Telaščica”
Uvala Telašćica smještena je u središnjem dijelu istočne obale Jadranskog mora, u jugoistočnom dijelu otoka Dugi otok. Zahvaljujući svojoj iznimnoj ljepoti, bogatstvu i značaju, ova uvala, okružena s 13 otoka i otočića, a sadrži i šest otočića unutar uvale, proglašena je Parkom prirode 1988. Status zaštićenog područja dobila je još 1980. zahvaljujući svojem iznimno vrijednom biljnom i životinjskom svijetu, geološkim i geomorfološkim fenomenima, vrijednim zajednicama morskog dna te zanimljivom arheološkom nasljeđu.
Područje Parka prirode Telašćica je područje bogato suprotnostima, tihim i mirnim plažama i položenom obalom s jedne strane i divljim strmim klifovima s druge strane, područje šuma alepskog bora i hrasta crnike s jedne strane, te ogoljelog kamenjara s druge, područje obrađenih polja prekrivenih vinogradima i maslinicima, ali i područje degradiranih oblika vegetacije koja prekriva suha staništa.
Nacionalni park “Plitvička jezera”
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava. Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Predstavlja šumovit planinski kraj u kojem se nalazi 16 jezera različite veličine, ispunjenima kristalnom modrozelenom vodom. Jezera dobivaju vodu od brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena kaskadama i slapovima. Sedrene barijere, koje su nastale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od temeljnih osobitosti Parka.
Poseban zemljopisni položaj i specifične klimatske značajke pridonijeli su nastanku mnogih prirodnih fenomena i bogatoj biološkoj raznolikosti. Sedreni sedimenti oblikovani su od pleistocena do danas u vrtačama i depresijama između okolnih planina. Gornja jezera na jugu pretežno se sastoje od dolomita, a Donja jezera na sjeveru od vapnenačkih stijena.
Nacionalni park “Sjeverni Velebit”
Nacionalni park Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine. Dana 7. srpnja 2017. godine NP Sjeverni Velebit je, uz Nacionalni park Paklenica i Rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao dio zajedničke svjetske baštine 13 zemalja pod nazivom „Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe”.
Riječ je o 1289 hektara bukove šume koja je u Nacionalnom parku Sjevernom Velebitu u Strogom rezervatu “Hajdučki i Rožanski kukovi”. Iznimnost predloženih iskonskih bukovih šuma u nacionalnim parkovima Sjevernom Velebitu i Paklenici temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju, starosti i veličini.
